Budimpešta kontra Zagreba

Čelnici Europske unije ponovili su na summitu u Bruxellesu u četvrtak odlučnost za nastavak svake vrste pomoći Ukrajini, uz nadu za postizanje mira koji bi bio pravedan i održiv. Lideri EU ponovili su stav o postizanju "mira kroz snagu". Kao i na summitu prije dva tjedna, i ovog puta su zaključci o Ukrajini usvojeni u ime 26 članica bez potpore Mađarske.

Liderima EU se tijekom summita videovezom obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On je rekao da se unatoč ograničenom prekidu vatre ništa nije promijenilo u ruskom ponašanju, da je Rusija protekle noći dronovima napala energetsku infrastrukturu te da Putin ne prestaje s neostvarivim zahtjevima koji samo produžavaju rat. Ukrajinski je predsjednik od europskih čelnika zatražio da sankcije protiv Rusije ostanu na snazi sve dok ne povuče svoje snage s ukrajinskog teritorija.

U tekstu se kaže da EU ostaje spremna povećati pritisak na Rusiju, uključujući daljnje sankcije, jačanje provedbe sadašnjih mjera te mjere protiv zaobilaženja dosad usvojenih sankcija.

Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, Kaja Kallas, izrazila je zadovoljstvo najavom američkog predsjednika Donalda Trumpa da će pomoći Ukrajini u nabavi sustava za protuzračnu obranu.

Dok čekaju ishod pregovora koji odvojeno vode američki dužnosnici s Rusijom i Ukrajinom, u EU se pripremaju i za angažiranje nakon eventualnog sporazuma.

Ključna tema ovog summita su ulaganja EU u obrani u skladu s "Bijelom knjigom o obrani" koju je u srijedu objavila Europska komisija. Taj dokument Komisije dobio je potporu zemalja članica. Neke su zemlje, poput Španjolske i Slovenije, tražile da se ne spominje samo obrana, već "obrana i sigurnost", što je širi pojam. Time bi se kao ulaganja u obranu i sigurnost smatrala i ona koja nisu nužno vezana uz vojnu industriju, već i za odgovor na druge sigurnosne ugroze, uključujući i humanitarne ili prirodne katastrofe.

Osim korištenja kredita od 150 milijardi eura za koje bi jamčila EU, jedan od prijedloga Komisije je i fleksibilnost u korištenju nacionalnog proračuna za ulaganja u obranu čak i u slučajevima kada bi se time kršila pravila o dopuštenom deficitu.

Hrvatska, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, još nije odlučila hoće li koristiti tu "klauzulu o odstupanju" jer je moguće da zbog gospodarskog rasta poveća ulaganja u obranu, a da se pritom ne prekorači proračunski deficit.

Proračunska pravila EU propisuju da deficit ne smije prelaziti tri posto, a javni dug 60 posto BDP-a. To znači da protiv njih neće biti pokrenut postupak u slučaju prekoračenja ako sredstva idu za ulaganja u obranu.

- Mi ćemo na razini Vlade provesti raspravu i vidjeti što nam i koliko točno treba. Ako izračunamo da nam treba, možemo koristiti tu klauzulu - rekao je Plenković u Bruxellesu i dodao da imaju dva mjeseca za odluku.

Plenković je pozitivno ocijenio "Bijelu knjigu o europskoj obrani" koju je prije summita objavila Europska komisija. Posebno važnom hrvatski premijer smatra mogućnost zajedničke nabave vojne opreme i oružja.

- Kroz zajedničku nabavu nabavlja se više i povoljnije, a fragmentiranost europskih vojski i obrambenih sustava jedan od ključnih problema. Trebamo više kohezije, trebamo strateške sposobnosti i moramo dovesti Europu na razinu da može brinuti sama o svojoj sigurnosti. To je bit ovoga dokumenta i bit cijele rasprave o obrani - rekao je Plenković.

Na summitu EU bilo je riječi i o situaciji na zapadnom Balkanu, uz napomenu da će se o tom pitanju razgovarati konkretnije na sastanku Vijeća EU u travnju. Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao da će on upozoriti na situaciju u jugoistočnoj Europi, posebno u Bosni i Hercegovini, kako se ta regija ne bi zanemarila dok se EU bavi drugim područjima svijeta.

Plenković je u Bruxellesu odgovorio i na kritike Srbije zbog Memoranduma o suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova u području obrane, kazavši da taj sporazum nije neprijateljski prema nikome te da Srbija, ako traži probleme, neće ih naći u tom dokumentu. Plenković je također dodao da Hrvatska za takve sporazume ne mora tražiti odobrenje ni od Srbije ni od NATO-a.

O situaciji u regiji u srijedu navečer u Bruxellesu su razgovarali i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Vučić se sreo i s povjerenicom EU za proširenje Martom Kos.

Kos je u društvenim mrežama objavila poruku koja govori o konkretnim koracima Srbije na putu prema članstvu u EU, o planu rasta za zapadni Balkan, ali nije spomenula prosvjede i nije izrazila zabrinutost zbog situacije u Srbiji, gdje se već četiri mjeseca nastavljaju prosvjedi studenata. Predsjednik Srbije sljedeći bi tjedan trebao imati sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.