Način života i posao mogu uticati na zdravlje vašeg srca. Stres, bio on akutni ili hronični, može povećati broj otkucaja srca, krvni pritisak i može dovesti do srčanog udara.
Stres se u posljednje vrijeme pokazao kao jedan od glavnih faktora rizika srčanog udara. Prema istraživačima s Univerziteta Harvard, stres je za srce opasan koliko i pušenje ili visoki krvni pritisak. Ovo je dovelo do toga da je način života postao glavni faktor koji bi mogao uticati na zdravlje našeg srca. Naime, sve više je slučajeva da osobe ispod 50 godina života preminu od srčanog udara, a da nisu bili pušači, nisu konzumirali alkohol i nisu imali nikakve medicinske historije koja je mogla dovesti do povećanog rizika od srčanog udara.
Utjecaj akutnog i kroničnog stresa na zdravlje srca
"Stres može uzrokovati srčani udar. Ne može direktno izazvati srčani udar, ali ga može ubrzati. Akutni stres je češći uzrok srčanog udara od hroničnog. Akutni stres može dovesti do povećanja nivoa adrenalina i drugih hormona, što povećava šanse za srčani udar i visok krvni pritisak. Također, plakovi na našim krvnim sudovima postaju osjetljiviji na pucanje, a povećava se i stanje koagulacije. Sve zajedno može dovesti do srčanog udara," izjavio je kardiolog dr. Nityanand Tripathi, direktor bolnice Fortis, Shalimar Bagh HT Digital.
Suočavanje sa stresom na nezdrav način, poput preskakanja obroka, prejedanja, neodvajanja vremena za opuštanje ili vježbanje, može uticati na zdravlje srca i uzrokovati srčani udar.
"Hronični stres ima višestruki učinak na naše tijelo. Može dovesti do povećanog emocionalnog stresa i krvnog pritiska. Kako bi se nosili s hroničnim stresom, obično počnemo pribjegavati nezdravim navikama, poput pušenja, prejedanja, izbjegavanja vježbanja, konzumiranja loše prehrane, nedostatak opuštanja..., što sve može dovesti do poremećaja u tijelu, a samim time se povećavaju šanse za srčani udar. Također se povećavaju šanse za dobivanje dijabetesa i hroničnog visokog krvnog pritiska. Sve zajedno dovodi do povećanja stvaranja plakova na krvnim sudovima i ako spojimo plakove i akutni stres u nekom trenutku to može dovesti do srčanog udara," kaže dr Tripathi.
"Iako hronični stres može uzrokovati srčani udar, opasni od njega je emocionalni stres. Stres je, uz pušenje, najvažniji precipitirajući faktor srčanog udara kod mlađe populacije. Osobe koje imaju problema s visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, holesterolom i pretilosti već mogu imati blokade srca od 30-40%. Kada ova osoba prolazi kroz emocionalni stres, srčana blokada pukne i formira se krvni ugrušak koji može doseći blokadu od 100%. Dakle, osoba koja prolazi kroz emocionalni stres, a koja također ima već postojeće blokade, može dobiti srčani udar čak i bez ikakvih prethodnih simptoma. Čak i fizički stres, poput stresa u teretani, može izazvati srčani udar iz istog razloga," navodi dr. V. Vinoth Kumar, interventni kardiolog, CARE bolnice, Hi-Tec City.
Iz navedenih razloga, ljekari preporučuju da se svakodnevno odvoji vremena za opuštanje. Šetanje, meditacija, joga, čitanje ili bilo koja druga aktivnost koja vas opušta pomažu. Vježbanje također pomaže u održavanju fizičke forme i zdravlja. Nemojte konzumirati alkohol i pušiti kako biste pobijedili stres. Redovno provodite vrijeme s porodicom i prijateljima te ono što je najvažnije vodite brigu o svom mentalnom i fizičkom zdravlju, jer to dovodi to značajnog smanjenja rizika od srčanog udara.
Dr Chaudhary savjetuje da postoji više načina kako da odredite svoj nivo stresa i na temelju toga možete modificirati svoj životni stil. Ali postoji jedna vrlo važna stvar, a to je da se nikada ne stidite potražiti stručnu pomoć oko načina nošenja sa stresom.
“Čovjek može smanjiti stres vježbanjem i zdravom ishranom te usporavanjem životnog tempa. Većinu vremena svi pridajemo veliku važnost našem poslu, ali moramo uzeti u obzir i druge aspekte svog života i odvojiti vrijeme za sebe tako što ćemo praviti pauze za opuštanje kako bismo održali ravnotežu. Kada neko ima psihički stres koji utiče na njegovu životnu rutinu, može potražiti pomoć psihologa ili psihijatra, u slučajevima kada ne može sam pronaći način kako da se izbori s njim”, kaže dr. Kumar.
"Kao što naše tijelo obolijeva, tako obolijeva i naš um. Ali postoje još mnoge stigme vezane za poremećaje izazvane stresom i ljudi to obično „guraju pod tepih“. Ne razgovaraju o tome i nisu spremni potražiti stručnu pomoć u strahu da će biti označeni kao psihički bolesnik. To je potpuno pogrešna teza, jer je bolje potražiti stručnu pomoć, po mogućnosti u ranoj fazi, kako bi bilo od koristi i za psihičko i fizičko zdravlje ukupno", zaključuje dr. Chaudh