Samo 20 minuta od Sarajeva, planinski lanac Bjelašnica se uzdiže. Područje koje vole planinari i skijaši, Bjelašnica je bila domaćin nekoliko disciplina Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Planinski lanac se proteže od Sarajeva do Konjica i obuhvata niz tradicionalnih bogumilskih i bosanskih sela, vodenica, kanjona, vodopada, jezera i planinarskih koliba. Dok se veliki dijelovi bujne šume nalaze u podnožje planinskog lanca, od 1500 metara nadmorske visine šuma i drveća neće biti .. Ovdje se Bjelašnica otvara u brojne ogoljele vrhove nastanjene vukovima, divljim veprom i medvjedima. Spokoj pejzaža vidljiv je odmah po dolasku. Meki naleti vjetra pušu kroz mladu travu i povremenu hrastovu stazu. Brojne staze su obilježene i održavaju ih razni planinski klubovi u regiji. Nije neuobičajeno da drugi entuzijasti lutaju ovim područjem.
Veliki dio planine prekriven je šumama u kojima ima mnogo različitih vrsta drveća. Najveću površinu zauzimaju bukove-šume (Luzlo-Fagetum), unutar kojih se mogu naći manje šume bukve-drveća i jelke sa smrekom (Fago – Abietum silicicolum). Hrastove šume (Quercetum petraeae montanum) nalaze se u nizim dijelovima. Veliki značaj ovih šuma leži prije svega u njihovim generalno vrednim funkcijama kao što su: zaštitne, hidrološke, klimatske, higijensko-zdravstvene, turističko-rekreativne, obrazovne i odbrambene funkcije .. Od svih gore navedenih funkcija šumskog bogastva i rekreativne funkcije treba naglasiti jer ovo šumsko područje predstavlja idealan ambijent za odmor i rekreaciju za svaku sezonu. Takođe, ove velike šumske površine su garancija za čist vazduh na ovim prostorima, koji se odlikuje visokim procentom osnovnog kiseonika, što je rijetkost u ovim delovima Evrope.
Kanjon Rakitnice
U Evropi je vrlo malo takvih gigantskih dolina, koje uzbuđuju čak i najveće stručnjake za planinsko-dolinske regije, kao i dolina Rakitnica ili bolje rečeno kanjon rijeke Rakitnice, jednog od najvećih pritoka rijeke Neretve. Ova velika rijeka jedna je od najzanimljivijih hidrografskih pojava u mediteranskoj regiji.
Gotovo na samom početku kanjona, tačnije nizvodno od uskog prolaza zvanog "Buturov prolaz", na visini od 400m "Studeni potok" taloži se u vidu vodopada koji pravi nekoliko kaskada i predstavlja jednu od najvećih atrakcija kanjona Rakitnice.
Planinarske kolibe
Stanari
Planinarska koliba (1585 m) izgrađena 1949. godine usred Bjelasnice, između šume i planinskih pašnjaka, nudi lijep pogled na okolna brda. U kolibu je moguće doći iz Planinarskog koliba "Podgradina", iz sela Ljubovčići (2.30 sati) preko Ramin Greba ili Salihagina bajta ili automobilom od Zovika do Salihagina bajta (10 km) a zatim pješice do kolibe (1 sat). Iz kolibe je moguće doći do brdske kolibe "Sitnik" (45 min.), do brdske kolibe "Hranisava" (1.30 sati) i do kolibe "Javornik" (2 sata).
Podgradina
Planinarska koliba (1350m) izgrađena je 1952. godine u gustoj šumi, na dnu visoke stijene (Gradina, pa "Podgradina" znači "ispod stijene" Ima 20 ležaja, zajedničku sobu, kuhinju, rezervoar za vodu, bunar u blizini kuće i struju iz generatora.Do kuće je moguće doći iz šavniKa, preko Hobera (1,30 sati), od Pazarića, preko Ljubovčića i Bora (2,45 sati) ili kolima do Ljubovčića i zatim peške (1,45 sati). Moguće je doći automobilom od Zovika kroz selo Lokve do Salihagina bajta (10 km) i pješice 15 min do kolibe. Odatle je moguće doći do kolibe "Stanari" za 45 minuta.
Javornik
Planinarska koliba (1498 m.) izgrađena je 1948. godine. Srušena je zbog trošnosti, a na njenom mjestu gradi se nova koliba sa 20 kreveta, zajedničkom sobom i kuhinjom. U blizini kolibe nalazi se mali potok. Nalazi se na planinskoj stazi između Bjelasnice i Igmana, 2 sata od Stanara, 1 sat od Velikog Polja i 2 sata od Hrasnickih stana.Moguće je doći automobilom 10 minuta do kolibe iz Policijske stanice na Velikom Polju.
Sitnik
Planinarska koliba na nadmorskoj visini od 1730 m., izgrađena je 1949. godine. Ima 20 kreveta, zajedničku sobu, kuhinju i bunar ispred kolibe. Udaljen je 45 minuta od Stanara i 2.30 sati od vrha Bjelasnice (Opservatorija 2067m). Okružen pašnjacima nudi idealne mogućnosti za skijanje.
Hranisava
Planinarska koliba, na nadmorskoj visini od 1965 m, sa 15 ležaja i kuhinjom, udaljena je 4.30 sati planinarenja od Pazarića i 1,30 sati od "Stanara". Izgrađen 1950. godine na vrhu jednog od vrhova Bjelasnice, Velike Hranisave, nudi predivan pogled na okolni pejzaž. (Trenutno nije u upotrebi)
Meteorološka opservatorija 2067 m, (izgrađena 1894. godine, kao prva u BiH), nudi predivan pogled na okolne planine. Tokom 14* Olimpijskih igara bila je polazna tačka za skijaška takmičenja (spust ) sa žičarom. Nakon rata, 1995. godine, zgrada je rekonstruisana i planinari tamo mogu da nađu utočište. Od vrha je staza do "Sitnika (2 sata), do Babin Do ili niz "Josipovu stazu" do Policijske stanice na Velikom Polju (oko 2 sata). U blizini vrha nalazi se spomenik sedmorici mladih planinara koji su izgubili živote u decembru 1962. godine.